Prenosim ovdje članak o problemu fiskalizacije koja se (nepotrebno) primjenjuje na e-commerce. Originalno je članak objavljen na Netokraciji:
http://www.netokracija.com/fiskalizacijom-protiv-41785

—————————————————————

Sigurno ste do sada čuli za pojam ‘fiskalizacija‘. Ako ste vlasnik kafića ili dućana u Hrvatskoj, tema bi vam trebala biti poznata, a ako ste zaposleni u IT svijetu vjerojatno znate o čemu se radi. Ukratko, radi se o tome da se tzv. fiskalnim blagajnama povezanim na poreznu upravu kontrolira promet gotovinom s ciljem da se spriječi ili smanji utaja poreza koja se zaista događala u mnogim kafićima i prodajnim mjestima. No, što se događa kad su prodajna mjesta – web trgovine? Problemi.

Na prvi pogled to izgleda sasvim logično – porez ipak treba plaćati i uvođenje reda u ovom segmentu ne bi trebalo biti loše. Ugostitelji i mnogi drugi se s tim možda i neće složiti, imaju tu oni svojih problema i dodatnih troškova, ali pretpostavimo da u biti takva regulacija ima smisla za naplatu poreza.

Kako bi svima bilo jasnije o čemu se radi u toj fiskalizaciji, i sam naslov zakona pokušava reći da se radi o zakonu “u prometu gotovinom”. No, kao što se često kod nas dešava, to baš i nije tako kako izgleda ili kako bi bilo logično. U zakonu naime piše sljedeće:

Promet gotovinom je plaćanje za isporučena dobra ili obavljene usluge novčanicama ili kovanicama koje se smatraju platežnim sredstvom, karticama, čekom ili drugim sličnim načinima plaćanja…

Znači, zakon nije ograničen samo na poslovanje gotovinom nego i na kartice. Što opet uglavnom ima smisla – kafići i trgovine primaju razna platežna sredstva pa ima smisla da su tu uključene i kartice.

Web trgovine i fiskalizacija

No, sad smo došli do problema – u zakonu se definira i pojam prodajnih mjesta,a jedno od tih prodajnih mjesta može biti i vaš web ili web trgovina. Kad se sve to što piše u zakonu zbroji – ako bilo što prodajete preko weba, bez obzira što ništa ne radite gotovinom, nego je sve preko kartica i računa, morat ćete svoju web trgovinu spojiti u sustav za fiskalizaciju i svaki račun koji izdajete mora proći postupak fiskalizacije.

Tehnički, svaki vlasnik web trgovine mora pribaviti certifikat za fiskalizaciju i online trgovina se mora posebnim programskim modulom povezati sa sustavom porezne uprave. Naravno, to nije dovoljno već i software za web trgovinu mora u potpunosti implementirati i podržavati proces fiskalizacije računa.

Sve to skupa znači da ćete morati prilagoditi vaše web trgovine takvom dodatnom zahtjevu. Nekoga će to koštati par tisuća kuna, ali nije teško vidjeti slučajeve gdje bi trošak mogao biti i u desecima tisuća kuna. U najgorem slučaju, sasvim je moguće da neki korisnici inozemnih usluga web trgovine ili web naplate usluga uopće neće moći implementirati proces fiskalizacije nego će trebati mijenjati pružatelja usluga web trgovine.

Nekonkurentni na internetu

Dakle, sasvim je jasno da će poslovanje na Internetu fiskalizacijom biti tehnički kompliciranije i skuplje. Vjerojatno nećete moći koristiti neke dostupne web servise koji omogućavaju poslovanje na webu nego ćete ih morati mijenjati. I sve to će vam nepotrebno zakomplicirati procese, dovesti nove operativne probleme, oduzeti fokus s posla kojim se bavite i uzrokovati vam nove značajne troškove.

A ukoliko je nešto komplicirano i skupo, to će sigurno značiti da će se sporije razvijati, ali će inatjerati poduzetnike i buduće poduzetnike da traže izlaze – seliti poslovanje tamo gdje je jednostavnije i jeftinije. Ukratko, fiskalizacija je vrlo štetna za internetsko poslovanje i zabrinjava činjenica da pri izradi zakona to nitko nije shvatio i da na to nitko ne reagira.

Koga je briga lakše poslovanje?

U zadnje vrijeme u Hrvatskoj često čujemo da se treba ‘okrenuti budućnosti’. Uvođenjem mjere koja je krenula regulirati poslovanje gotovinom, dobili smo mjeru koja znatno komplicira i otežava e-poslovanje i koja postavlja nove barijere u uvođenju e-trgovine odnosnoecommercea. Sasvim je jasno da takva kratkovidna mjera ne dozvoljava pogled u budućnost nego smo si kao država (opet) pucali u nogu.

S poreznog aspekta, sve se to radi potpuno nepotrebno – sav promet karticama evidentira se kroz banke i kartične kuće, sve ide na žiro račune i praktično je nemoguće bilo što utajiti. Uvodi se potpuno nepotrebna mjera koja poreznicima zapravo ništa ne znači, a poduzetnicima otežava poslovanje.

Olakšajte ecommerce u Hrvata

U doba u kojem pametne države potiču internetsko poslovanje, povećavaju konkurentnost, mi opet, bez razumijevanja svijeta u kojem živimo, radimo potpuno suprotno. Nadam se i očekujem da će Vlada kroz Ministarstvo poduzetništva ili Ministarstvo gospodarstva reagirati i napraviti prikladnu iznimku za ecommerce u Zakonu o fiskalizaciji, kao što je napravljeno za neke druge djelatnosti. A ako ne reagiraju, onda ću vam, suprotno mojim nastojanjima, morati preporučiti da osnujete tvrtke za online poslovanje tamo gdje ćete moći lakše i konkurentnije poslovati na internetu i gdje vas više cijene kao poduzetnike.

Napomena: Autor ima tvrku koja bi kratkoročno vjerojatno mogla i profitirati na fiskalizaciji u online svijetu ali ipak misli da se radi o nerazumnom pristupu koji što prije treba mijenjati i koji će nam kao državi dugoročno znatno naštetiti.

Bio sam prije nekoliko dana na vrlo dobrom Seedcampu Ljubljana i poslušao 20ak prezentacija startupa. Njihov zadatak bio je prezentirati projekt u 5 minuta. I kako im je to uspjevalo? Desilo se to da mnogi nisu uspjeli objasniti publici što oni zapravo rade i kako njihov projekt funkcionira. A startupi trebaju biti sposobni objasniti projekt ne u pet minuta nego u 15ak sekundi koje će potencijalni korisnik pokloniti njihovoj ideji.

5 minutna prezentacija je izvrsna vježba ne samo za konferencije nego za predstavljanje vaše ideje potencijalnim korisnicima ili investitorima. Iz tog razloga bi je svi startupi trebali usavršiti. Evo nekih savjeta koji bi vam mogli pomoći kod prezentacije vaših projekata.

Kako prezentirati projekt u pet minuta?

Minuta 1: Objasnite problem ili potrebu zbog kojeg ste kreirali vaš proizvod ili uslugu. U nekoliko rečenica. Ako možete u jednoj rečenici, to je stvarno dobro. Ako mislite da se to ne može napraviti u minuti, upitno je hoće li vaš proizvod išta rješavati.

Minuta 2-4: Pripremite mali demo vašeg proizvoda i pokažite kako rješavate problem objašnjen u 1. minuti. Ako proizvod nije gotov, pripremite simulaciju funkcioniranja proizvoda ili poslovnog koncepta. Animacija ili video mogu dosta pomoći.

Minuta 5: Objasnite vaš poslovni model – kako će projekt kreirati dovoljno prihoda.

Greške koje sam vidio da se rade:

Nemojte pričati o sebi i vašem timu. To će biti važno tek u kasnijim razgovorima. Sada je važan vaš proizvod i on će jedini napraviti utisak. Kvaliteta tima biti će očita iz proizvoda i iz prezentacije.

Nemojte samo stavljati bullete u Power point i onda to čitati publici – nadopunjujte sliku pričom i obrnuto.

Nemojte prikazivati komplicirane sheme poslovnih procesa. To nikog ne zanima. Posebno ako još ne shvaćaju što uopće pokušate napraviti.

Savjeti koji će vam možda pomoći:

1. Smatrajte da u publici nisu stručnjaci već vaši potencijalni korisnici. Iako često stručna, publika nema pojma o onome što radite i nisu proveli godine razmišljajući o problemu koji rješavate. Možete pristupiti kao da morate prodati vaš proizvod publici.

2. Pokušajte kreirati mantru vašeg projekta kako to preporuča Guy Kawasaki. Mantra u nekoliko riječi objašnjava što uopće radite. To će dobro doći u prezentacijama ali će dobro doći i vama i vašim zaposlenicima kako biste se podsjećali na cilj kojem težite i kako biste držali jasan fokus.

3.Pripremite jednu prezentaciju prilagođenu za čitanje a drugu za prezentiranje uživo – to ne bi smjelo biti isto.

4. Slika često vrijedi tisuću riječi. Jednostavan i jasan demo barem oko 10.000.

Estonci do 2015. planiraju izgraditi optičku mrežu brzine priključka 100 Mbps do svih kućanstava i poslovnih subjekata http://bit.ly/M1l4Y

Pa ako mogu Estonci, zašto ne bismo mogli i mi? Pisao sam prije kako mislim da se umjesto mosta za Pelješac može izgraditi 500.000 optičkih priključaka. Godinu dana kasnije još sam uvjereniji da bi to bio pravi potez.

HT gradi optičku mrežu i to je izvrsno. No, ta mreža neće tako brzo stići do svih korisnika. Na mjestima gdje to nije isplativo, država bi trebala sama graditi optičku mrežu i iznajmljivati je operatorima ili davati subvencije operatorima za izgradnju mreže.  I još se iz EU fondova mogu dobiti znatna sredstva. To bi bilo znatno bolje ulaganje od svih drugih infrastrukturnih projekata i donijelo bi znatne koristi u budućnosti.  Pretpostavljam da se tako nešto ne radi ni ne planira jer ne postoji razumijevanje koje su koristi od takve mreže.

A osnovni argument je jasan – optička infrastruktura i broadband (fiksni i mobilni) osnova su modernog poslovanja i osnovna infrastruktura društva znanja.  Nažalost, taj argument razumiju samo neki drugi političari – Estonski.