Kako je zadnjih tjedana na internetu objavljeno nekoliko maštovitih članaka i špekulacija u vezi mojeg projekta Računi.hr i BICROvog ulaganja, red je da i ja napišem činjenice u vezi tog ulaganja. Pa ako netko već nešto piše, da ima dostupne važne informacije:
Dakle, ove su stvari objavljene kao navodne afere. Jedno potpuno izmišlja činjenice, a drugo gotovo tvrdi da sam sam sebi dodijelio novce (naravno, s upitnikom na kraju):
Sabol i njegov one man band u borbi za e-račun
Damir Sabol je našim novcem sklopio unosan privatni ugovor?
A evo kako stvari stoje. Istina je da je tvrtka Računi.hr dobila 900.000 tisuća kuna tehnološke potpore od strane BICRA, iz programa IRCRO. U programu IRCRO sudjeluje i znanstvena institucija. U našem slučaju to je FOI – Fakultet organizacije i informatike iz Varaždina. Oni sudjeluju u projektu na način da će definirati zahtjeve i izgraditi registar korisnika e-računa. To je važan dio informacijske infrastrukture e-računa neke države i mi ćemo ga otvoriti za javno korištenje od strane drugih sudionika sustava e-računa. Neću ići u detalje ali mislim da se radi o vrlo korisnoj kontribuciji.
FOI kao znanstveni partner dobiva oko trećine dodjeljenih sredstava.
Računi.hr za potrebe projekta (bez dijela koji ide FOIu) dobivaju oko 600.000 kuna sredstava na slijedeći način – sredtstva se uplaćuju kao po kvartalima kao potpora nakon što mi uplatimo cca 950 tisuća kuna naših sredstava namjenjenih projektu (dakle mojih osobnih).
Osim toga, ja sam do sad u projekt uložio oko 800.000 kuna vlastitih sredstava.
Kad se sve to zbroji, BICRO pomaže projekt s oko 1/3 sredstava za razvoj, a 2/3 sredstava osiguravam ja osobno iz vlastitog džepa. U tvrtki danas rade 4 visokoobrazovana stručnjaka i nemamo gotovo nikakvih prihoda jer ne radimo ništa drugo osim tehnološkog i poslovnog razvoja i na dobrom smo putu da nešto zaista i napravimo. Svi oni rade za plaće koje su znatno ispod onih koje bi mogli dobiti na tržištu i imaju znatan udio u projektu, ukoliko on uspije. Dakle, ne radi se samo o Damiru Sabolu nego o cijelom timu ljudi.
Moj angažman za BICRO
Točno je da sam ja povremeno angažiran od strane BICRA da recenziram neke projekte koji apliciraju za finanaciranja. Odradio sam recenzije za 5-6 projekata. Taj moj angažman nije ni na koji način bio povezan s odlučivanjem o finaciranju mojeg projekta. U BICRU su vrlo profesionalno obavili posao i moj je projekt konkurirao za financiranja s još desetak drugih. Projekte je ocjenjivala neovisna komisija od koje nisam poznavao ni bio povezan s nijednim članom, a ja nisam imao veze s tim procesom ni odlučivanjem.
Nije neobična ni rijetka situacija da ljudi koji su dobili finaciranja rade na recenziranju projekata i obrnuto jer kod nas jednostavno nema dovoljno stručnjaka i često stručnjaci imaju i svoje vlastite projekte. Ono što je bitno da ne postoji sukob interesa, a BICRO je vrlo pažljiv da se to ne desi.
Ja sam osobno recenzirao neke projekte koji su bili vrlo dobri i na koje sam i ja, kao recenzent, ponosan kako se ravijaju. No, recenzirao sam i neke projekte koji su bili vrlo loši i koji nisu nikako zaslužili financiranje. Siguran sam da sam u tom procesu, koji sam obavio profesionalno, nažalost stekao neprijatelje (ali ne ne mojom željom). Vjerujem da su i neka blaćenja koja se pišu posljedica tih mojih negativnih recenzija. Nisam bio spreman pozitivno ocijeniti projekte suprotno mojim profesionalnim stavovima, samo da si ne stvorim neprijatelje. Niti ću biti spreman.
Što to radimo i zašto to Sabolu treba?
Ja se ne sramim zbog toga što nam je BICRO dodijelio potporu za tehnološki razvoj. I ne vidim problem u tome. Ponosni smo na naš projekt i vjerujemo da se radi o vrlo korisnom projektu koji gradi važnu infrastrukturu za e-poslovanje. Projekt je težak i rizičan i često se pitam što mi je sve ovo trebalo. Ako u nešto uložite dvije godine rada i morate uložiti gotovo dva milijuna kuna, onda se često pitate takve stvari. Sigurno je da sam umjesto ulaganja imao alternativu raditi dobro plaćen posao i umjesto ulaganja, skupljati ozbiljne kamate na novce.
Naš projekt ne znači da ćemo mi sami ekskluzivno raditi e-račune već stvara okruženje i infrastrukturu koja povezuje sve banke i koja će mnogim drugim tvrtkama integratorima omogućiti da nude uslugu e-računa krajnjim korisnicima.
Žao mi je da kod nas, kada pokušate nešto dobro napraviti i ići u rizičan i potencijalno vrlo koristan projekt, to neki gledaju prvo kao moguću aferu, bez da se uopće upoznaju s činjenicama ili pitaju što to mi uopće gradimo. A na dobivenu potporu u financiranju gledaju kao na poklon koji ću ja strpati u džep tj. kao da sam nešto ukrao. A realno se radi o pomoći zahtjevnom projektu čije znatno finanaciranje radimo iz vlastog džepa i na kojem zadnju godinu s puno entuzijazma radi nekoliko ljudi.
BICRO je vrlo bitan za razvoj i pomoć tvrtkama koje rade tehnološki razvoj. Najčešće se bez takve pomoći u financiranju ne može ništa konkretno napraviti. Države koje su napravile nešto u tehnološkom razvoju, radile su to na modelima koji su slični BICROvom, ali na znatno intenzivnije i s puno većim novcima. Pravo pitanje u ovome svemu je kako BICRU omogućiti da pomogne financiranju mnogo većeg broja dobrih tehnoloških projekata.
Sigurno je puno lakše blatiti ljude i izmišljati afere nego nešto korisno izgraditi. Ali, od toga izgleda ne možemo pobjeći.
Smatram da je dobro objasniti pravo stanje stvari kada se pokrenu neke takve dubioze u javnosti – bas kako ste napravili. Vjerojatno ne bi skodila ni kraca verzija kao pojasnjenje/demant za objavu u medijima koji su objavili prvotne tekstove.
Sto se infrastrukture za e-racune tice (“…stvara okruženje i infrastrukturu koja povezuje sve banke i koja će mnogim drugim tvrtkama integratorima omogućiti da nude uslugu…”), ovo je hvale vrijedna inicijativa ali se – na zalost – nigdje na vasim stranicama ne vidi vise informacija o tome. Nekakav Whitepaper bi mogao puno toga objasniti i potaknuti druge zainteresirane strane da se jave i prikljuce radu na projektu.
Citajuci ovaj clanak prepoznao sam tipicno balkansko poslovanje. Sa jedne strane sasvim je logican razvoj dogadaja jer se izgleda desila svada oko podjele novca. Ocigledno je ovdje “provucen projekat” i sada su narasli apetiti ostalih sudionika tako da otpada prvobitna zamisao da ih mozete preveslati sa prvim dogovorom. Takva je administracija. Bez nje niste mogli ni dobiti projekat, a sada traze jos. Nezalim vas. Uzeli ste cifru na koristenje do koje vecina nemoze doci bez poznanstva i sada koristite nas da ih pritisnete da odustanu od namjera. I za kraj ako grijesim u misljenju svakako isprika.
Iako komentar autora Herz zaslužuje brisanje jer se temelji na bujnoj mašti autora, neću ga brisati da ne ispadne da brišem komentare. I još se na kraju ispričava ako griješi sa svojim špekulacijama. Da, svakako griješite u svojem mišljenju i prihvaćam ispriku.
Počelo je, ko je skonto, skonto je, ko nije, možda skonta
Pozdrav!
Sorry Damire ali slazem se s Herzom. Iz osobnog iskustva znam koliko je tesko “prodati” softverske projekte venture kapitalistima u HR. Osobno sam prezentirao projekte u BiCrou takodjer i iako su npr. projekti bili dobri (ne samo po mom skromnom misljenju nego i po pritoku kapitala kojeg su vec imali) – nije bilo uopce nekog interesa s njihove strane. Iako su nas strani fondovi pozitivno ocijenili – projekcije od par milijuna kuna godisnje nisu im nista znacile.
Tako da ja odgovorno tvrdim da bez poznanstava unutar BiCroa – tvoj projekt ne bi imao sanse. S druge zasto ne bi ti zasluzio takav tretman – prodaja Iskon je jedan od uspjeha HR trzista i dobar glas si zasluzio. Al ponovno se tu vracamo na ono da BiCro nije fond koji raspolaze novcem koji njih osobno “boli” (ako ga izgube) nego drzavnim novce. I uvijek se namece pitanje od kud sad najednom BiCro daje njemu novce, a nama je uopce upit o financiranju softvera bez da smo objasnili o cemu se konkretno radi, nalazio na zatvorena vrata. Plus kad uzmes u obzir i ostale BiCro financirane firme – dovoljno ih ima sumnjivih po Zagrebu ili cak novih telekomunikacijskih mobilnih “magnata” u Varazdinu.
Stvar je jednostavna – nikakav ozbiljan venture fond ne bi u ovakav projekt u HR ulozio novce. Pitali bi te zasto bi te banke slusale ili zasto bi tvoje bilo bolje od N softverskih firmi koje zive od financijsko-knjigovodstvenog softvera i slicnih vlastitih partnerstva s bankama tj. zavodjenju online placanja racuna. BiCro to radi samo jer imaju lovu i moraju je spiskati. I to rade tebi jer znas ljude tamo s kojima mozes direktno pricati. A sve ostalo je nebitno – fakulteti su ionako u HR kurve da oprostis. I mi smo dovoljno imali prijava na EU fondove gdje treba edu-partner da znam koliko je “tesko” dobit FOI ili slicne da stavi svoje ime na nesto.
Zanimljiva teza da “nikakav ozbiljan venture fond ne bi u ovakav projekt ulozio”. Europski pandan BICRO-u se zove EEN i raspolaze s fondom od 50 milijardi eura i ulozio je u slican projekt:
link
Barem citiraj potpune recenice. Rekao sam – u HR. 4 mil. ljudi je nista. To ti mozes ignorirati – al ne kad ulazes svoj novac. Turska ima blizu 80 mil. ljudi. Isto tako nigdje ne vidim da se ta firma uopce samo na Tursku orjentira – iz tvojeg linka ne vidimo bas previse detalje. Osim da firma ima do 50 ljudi, dok je Damirova bila cisti startup tj. ideja od 1-2 covjeka. Niti vidimo zapravo da se radi o slicnom projektu – par kljucnih rijeci unutra tipa tipa “payment sistem”, “e-invoicing” ili “electronic signature” su mozda slicne, al to rijeci ces naci u svakom normalnom knjigovodstvenom sofveru.
Ja ne napadam covjeka reda radi nego komentiram nesto na netu iz svog vlastitog iskustva. Ako zelis ignorirati razlike to je tvoje pravo. Ali ono oko cega se Damir uzbudio je potpuna istina. Bez njegovih veza nikad ne bi proslo to u BiCrou. Istina je da mogu, ja bi potpuno isto na njegovom mjestu napravio ali svejedno bi to bile moje veze a ne (samo) moj uspjesan projekt.
Zao mi sto se ovakve stvari dogadaju kod nas, ali su istina i to govorim iz osobnog iskustva.
Naime aplicirali smo bez “treceg covjeka” mnogo puta ali uvijek isti odgovor “Zao nam je..” cak su nam iz institucije X uzeli jednom prilikom projekat i u drugom krugu aplicirali sa drugom tvtkom i naravno dobili. E dotle to ide.
Pouceni iskustvom sada imamo par pozitivnih odgovora, ali uz mogucnost istog ishoda gledajuci iz nase perspektive kao i projekat ove rasprave.
Ja se tu nemam što braniti ni trošiti vrijeme za bespotrebne rasprave. Sredstva su nam odobrena i zbog toga što ljudi znaju kako radim i što sam napravio i vjeruju da mogu uspješno razviti novi projekt. Drugi je razlog to što u projekt ulažem 70% vlastitih sredstava u novcu (a ne u nekim apstraktnim kategorijama). Problem je kad me netko anonimno optužuje da smo sredstva dobili kao poklon preko veze.
I nije moj problem što netko nije dobio sredstva iako misli da ih je baš on zaslužio. Mogu vam pogledati projekt i dati moje mišljenje i koji savjet, ali neću se tu nadmudrivati.
Svaka cast na ambicioznom projektu kao sto je Racuni.hr. Ako zazivi, investicija ce vam se vratiti u roku pola godine. Ne obazirite se na hrvatski jal, do sada ste sigurno naucili da se protiv njega ne isplati boriti. Osobno smatram da netko “s ceste” ne bi mogao realizirati taj projekt za kojeg treba probijati zidove (banke, itd.). Jedva cekam postati korisnik
Hvala, al ne treba mi pogledati projekat ili savijet – firma u kojoj radim je vise od 10 godina u softveru i zaposljava dovoljno strucnjaka da vjerujem da su nasi projekti dovoljno kompetentni i konkurentni. Ne kriticiram (previse) Damire, al mozda ni nisi svjestan sam koliko je tesko normalnim softverskim firmama uci i predstaviti projekt u BiCrou – obicno im uopce nije dovoljno ta industrija interesantna. Ne da nismo projekat dobili, nego nije nikog u BiCrou uopce ni zanimalo o cemu se previse radi. Al dobro, isti projekat sada implementiramo u Austriji s privatnim andjelom. S druge strane BiCro nema ni toliko dobar glas sto se mene tice – znam osobno par firmi kojima su projekti prosli i po meni ti projekti koji jesu prosli uopce to nisu zasluzili + vlasnici su im sumnjivi malo. Sto se tvojeg projekta tice, tu sam podjeljenog misljenja – s jedne strane to nikad provjereno ne bi proslo da ti ne stojis iza toga (i tu ne govorim o novcu), a s druge kao sto je netko drugi ispravno zamijetio – tvoje ime vjerojatno dosta pomoze kod dovodjenja banaka i slicnih u red. Al opet tema je bila – dal su ti novci iz BiCroa dosli preko veze i tu mislim da svejedno jesu. Jer ih za isti projekat da nisi Damir Sabol ne bi dobio.
Ja iznosim svoja misljenja i zapazanja. Nadmudrivati se mozda nemas vremena – ali zar nisi to tocno sam zapoceo s tim blog postom?
svi danas koriste reci E-trgovina ,payment procesor ,E-transakcije
ali jako malo ljudi to rade u praksi u bilo kojem obliku jer jos uvek
zivimo u proslosti gde je totalno ogranicen promet novca
sa taksama da padnes u nesvest i sporoscu od nekoliko dana
treba samo zamisliti kakva je velicina Paypal sa 200 miliona
korisnika gde svaki dolar za 2 sekunde stigne na racun korisnika
svaki korak da bi se tako nesto radilo u ex yu ili na balkanu
osudjen je na propast kako zbog birokratije tako i zbog
neverice i neznanja ljudi da to uopste funkcionise
naravno da administracija nece poducavati ljude u tome
jer ovako imaju sigurne prihode u obicnom bankarstvu sa
astronomskim taksama
eto malo od mene mozda sam promasio temu ali
bavim se tim poslovima 10 godina koristim sve trenutne
payment sisteme iz celog sveta pa ako nekome treba savet
saradnja ili bilo kakav vid objasnjenja moze me kontaktirati….
Meni ovo smrdi na “hrvatski jal”…
Kao u svijetu tako i kod nas. Ako osoba ima jos otprije uspjesan projekt u koji je ulagao neki VC i sl., ta ista ce lakse sklopiti neki novi ugovor sa novim VC-om iz razloga sto ima iskustva te je vrlo vjerojatno pametno ponovo uloziti u projekt koji vodi ta osoba.
U pravilu fondovi, andeli itd. ulazu u >TIM< koji moze realizirati odredenu ideju tj projekt (te naravno ako ulagaci misle da mogu imat profit od ulaganja). Damir ima iskustva iz Iskona, a i sam je naveo da su ljudi koji rade na racuni.hr visoko obrazovani te i oni riskiraju puno. Normalno je da ce svatko za svoj projekt reci "ja mislim da je moj bolji/kvalitetniji, ali ipak je netko drugi dobio $". Sjecam se kad sam bio na seedcamp-u, ulagaci i dr. su cesce prosudivali koliko imas iskustva i kakav je tim opcenito nego samu ideju koliko je "kvalitetna" sto god to znacilo, a tek onda ih je zanimao poslovni plan. Ovo nema veze sa Damirom koliko vidim, nego vise sa nezadovoljstvom u vezi BICRO-a za koji do sad nisam cuo samo kvalitetno, ali ne mogu o tome puno kad nisam relevantan da o tome pricam.
Sretno sa projektom
.
Postovanje,
mogu li vas zamoliti da tvrtka racuni d.o.o. odgovori na moj upit koji sam vam poslao prije 5 mjeseci, ponukan ovim rijecima na stranicama racuni.hr:
“Kako bi sustav uspješno funkcionirao, Računi.hr pozivaju tvrtke
izdavatelje računa zainteresirane za uvođenje e-računa te IT tvrtke
koje žele sudjelovati u procesima implementacije i priključenja na
sustav, da nas kontaktiraju.”
Evo mojeg upita:
Postovanje,
bavim se razvojem programskih rješenja i zanima me postoje li javni
dokumenti o tome kako ce se tehnicki moci prikljucivati na vas sustav
od strane izdatnika računa.
Lijepi pozdrav,
Davorin Rusevljan
Ima li kakvih novosti u vezi ove hvale vrijedne i dugo isčekivane usluge?
http://viktor.marohnic.com/shoutem-kuda-kako-zasto-na-temelju-cega
Prijatelji
ShoutEm je putem stekao puno prijatelja. Preporučio bih vam neke ljude koji su nama nesebično pomagali za slučaj da vam zatreba bilo kakav savjet. Kronološkim redom: Nenad Bakić koji nam je udijelio par zlata vrijednih savjeta u samom startu, Damir Sabol i Vedran Pražen koji su odobrili Bicro projekt, Dino Reić koji nas uvijek hvali i preporučuje, Tomaž Štolfa iz Lubljane, čovjek s ogromnom mrežom ljudi, Andraža, Boštjana i Aleša iz Zemante koji bi svima trebali biti uzor i na kraju ekipa iz Infinuma Tomislav Car i Nikola Kapraljević koji su uvijek tu kad treba dati neku konstruktivnu kritiku.
Zanimljivo, i odobrava BICRO projekte i prima sredstva od BICRO-a.
Povratni ping: Osobno ime i transparentnost vs. pseudonim i anonimnost - Tomislav Stanković