Kako je moj novi projekt postao ‘Sumnjivo ulaganje osnivača Iskona’

Kako je zadnjih tjedana na internetu objavljeno nekoliko maštovitih članaka i špekulacija u vezi mojeg projekta Računi.hr i BICROvog ulaganja, red je da i ja napišem činjenice u vezi tog ulaganja. Pa ako netko već nešto piše, da ima dostupne važne informacije:

Dakle, ove su stvari objavljene kao navodne afere. Jedno potpuno izmišlja činjenice, a drugo gotovo tvrdi da sam sam sebi dodijelio novce (naravno, s upitnikom na kraju):

Sabol i njegov one man band u borbi za e-račun

Damir Sabol je našim novcem sklopio unosan privatni ugovor?

A evo kako stvari stoje. Istina je da je tvrtka Računi.hr dobila 900.000 tisuća kuna tehnološke potpore od strane BICRA, iz programa IRCRO. U programu IRCRO sudjeluje i znanstvena institucija. U našem slučaju to je FOI – Fakultet organizacije i informatike iz Varaždina. Oni sudjeluju u projektu na način da će definirati zahtjeve i izgraditi registar korisnika e-računa. To je važan dio informacijske infrastrukture e-računa neke države i mi ćemo ga otvoriti za javno korištenje od strane drugih sudionika sustava e-računa. Neću ići u detalje ali mislim da se radi o vrlo korisnoj kontribuciji.

FOI kao znanstveni partner dobiva oko trećine dodjeljenih sredstava.

Računi.hr za potrebe projekta (bez dijela koji ide FOIu) dobivaju oko 600.000 kuna sredstava na slijedeći način – sredtstva se uplaćuju kao po kvartalima kao potpora nakon što mi uplatimo cca 950 tisuća kuna naših sredstava namjenjenih projektu (dakle mojih osobnih).

Osim toga, ja sam do sad u projekt uložio oko 800.000 kuna vlastitih sredstava.

Kad se sve to zbroji, BICRO pomaže projekt s oko 1/3 sredstava za razvoj, a 2/3 sredstava osiguravam ja osobno iz vlastitog džepa. U tvrtki danas rade 4 visokoobrazovana stručnjaka i nemamo gotovo nikakvih prihoda jer ne radimo ništa drugo osim tehnološkog i poslovnog razvoja i na dobrom smo putu da nešto zaista i napravimo. Svi oni rade za plaće koje su znatno ispod onih koje bi mogli dobiti na tržištu i imaju znatan udio u projektu, ukoliko on uspije.  Dakle, ne radi se samo o Damiru Sabolu nego o cijelom timu ljudi.

Moj angažman za BICRO

Točno je da sam ja povremeno angažiran od strane BICRA da recenziram neke projekte koji apliciraju za finanaciranja. Odradio sam recenzije za 5-6 projekata. Taj moj angažman nije ni na koji način bio povezan s odlučivanjem o finaciranju mojeg projekta. U BICRU su vrlo profesionalno obavili posao i moj je projekt konkurirao za financiranja s još desetak drugih. Projekte je ocjenjivala neovisna komisija od koje nisam poznavao ni bio povezan s nijednim članom, a ja nisam imao veze s tim procesom ni odlučivanjem.

Nije neobična ni rijetka situacija da ljudi koji su dobili finaciranja rade na recenziranju projekata i obrnuto jer kod nas jednostavno nema dovoljno stručnjaka i često stručnjaci imaju i svoje vlastite projekte. Ono što je bitno da ne postoji sukob interesa, a BICRO je vrlo pažljiv da se to ne desi.

Ja sam osobno recenzirao neke projekte koji su bili vrlo dobri i na koje sam i ja, kao recenzent, ponosan kako se ravijaju. No, recenzirao sam i neke projekte koji su bili vrlo loši i koji nisu nikako zaslužili financiranje. Siguran sam da sam u tom procesu, koji sam obavio profesionalno, nažalost stekao neprijatelje (ali ne ne mojom željom). Vjerujem da su i neka blaćenja koja se pišu posljedica tih mojih negativnih recenzija. Nisam bio spreman pozitivno ocijeniti projekte suprotno mojim profesionalnim stavovima, samo da si ne stvorim neprijatelje. Niti ću biti spreman.

Što to radimo i zašto to Sabolu treba?

Ja se ne sramim zbog toga što nam je BICRO dodijelio potporu za tehnološki razvoj. I ne vidim problem u tome. Ponosni smo na naš projekt i vjerujemo da se radi o vrlo korisnom projektu koji gradi važnu infrastrukturu za e-poslovanje. Projekt je težak i rizičan i često se pitam što mi je sve ovo trebalo.  Ako u nešto uložite dvije godine rada i morate uložiti gotovo dva milijuna kuna, onda se često pitate takve stvari. Sigurno je da sam umjesto ulaganja imao alternativu raditi dobro plaćen posao i umjesto ulaganja, skupljati ozbiljne kamate na novce.

Naš projekt ne znači da ćemo mi sami ekskluzivno raditi e-račune već stvara okruženje i infrastrukturu koja povezuje sve banke i koja će mnogim drugim tvrtkama integratorima omogućiti da nude uslugu e-računa krajnjim korisnicima.

Žao mi je da kod nas, kada pokušate nešto dobro napraviti i ići u rizičan i potencijalno vrlo koristan projekt, to neki gledaju prvo kao moguću aferu, bez da se uopće upoznaju s činjenicama ili pitaju što to mi uopće gradimo. A na dobivenu potporu u financiranju gledaju kao na poklon koji ću ja strpati u džep tj. kao da sam nešto ukrao. A realno se radi o pomoći zahtjevnom projektu čije znatno finanaciranje radimo iz vlastog džepa i na kojem zadnju godinu s puno entuzijazma radi nekoliko ljudi.

BICRO je vrlo bitan za razvoj i pomoć tvrtkama koje rade tehnološki razvoj. Najčešće se bez takve pomoći u financiranju ne može ništa konkretno napraviti. Države koje su napravile nešto u tehnološkom razvoju, radile su to na modelima koji su slični BICROvom, ali na znatno intenzivnije i s puno većim novcima. Pravo pitanje u ovome svemu je kako BICRU omogućiti da pomogne financiranju mnogo većeg broja dobrih tehnoloških projekata.

Sigurno je puno lakše blatiti ljude i izmišljati afere nego nešto korisno izgraditi. Ali, od toga izgleda ne možemo pobjeći.

Kako predstaviti projekt u pet minuta?

Bio sam prije nekoliko dana na vrlo dobrom Seedcampu Ljubljana i poslušao 20ak prezentacija startupa. Njihov zadatak bio je prezentirati projekt u 5 minuta. I kako im je to uspjevalo? Desilo se to da mnogi nisu uspjeli objasniti publici što oni zapravo rade i kako njihov projekt funkcionira. A startupi trebaju biti sposobni objasniti projekt ne u pet minuta nego u 15ak sekundi koje će potencijalni korisnik pokloniti njihovoj ideji.

5 minutna prezentacija je izvrsna vježba ne samo za konferencije nego za predstavljanje vaše ideje potencijalnim korisnicima ili investitorima. Iz tog razloga bi je svi startupi trebali usavršiti. Evo nekih savjeta koji bi vam mogli pomoći kod prezentacije vaših projekata.

Kako prezentirati projekt u pet minuta?

Minuta 1: Objasnite problem ili potrebu zbog kojeg ste kreirali vaš proizvod ili uslugu. U nekoliko rečenica. Ako možete u jednoj rečenici, to je stvarno dobro. Ako mislite da se to ne može napraviti u minuti, upitno je hoće li vaš proizvod išta rješavati.

Minuta 2-4: Pripremite mali demo vašeg proizvoda i pokažite kako rješavate problem objašnjen u 1. minuti. Ako proizvod nije gotov, pripremite simulaciju funkcioniranja proizvoda ili poslovnog koncepta. Animacija ili video mogu dosta pomoći.

Minuta 5: Objasnite vaš poslovni model – kako će projekt kreirati dovoljno prihoda.

Greške koje sam vidio da se rade:

Nemojte pričati o sebi i vašem timu. To će biti važno tek u kasnijim razgovorima. Sada je važan vaš proizvod i on će jedini napraviti utisak. Kvaliteta tima biti će očita iz proizvoda i iz prezentacije.

Nemojte samo stavljati bullete u Power point i onda to čitati publici – nadopunjujte sliku pričom i obrnuto.

Nemojte prikazivati komplicirane sheme poslovnih procesa. To nikog ne zanima. Posebno ako još ne shvaćaju što uopće pokušate napraviti.

Savjeti koji će vam možda pomoći:

1. Smatrajte da u publici nisu stručnjaci već vaši potencijalni korisnici. Iako često stručna, publika nema pojma o onome što radite i nisu proveli godine razmišljajući o problemu koji rješavate. Možete pristupiti kao da morate prodati vaš proizvod publici.

2. Pokušajte kreirati mantru vašeg projekta kako to preporuča Guy Kawasaki. Mantra u nekoliko riječi objašnjava što uopće radite. To će dobro doći u prezentacijama ali će dobro doći i vama i vašim zaposlenicima kako biste se podsjećali na cilj kojem težite i kako biste držali jasan fokus.

3.Pripremite jednu prezentaciju prilagođenu za čitanje a drugu za prezentiranje uživo – to ne bi smjelo biti isto.

4. Slika često vrijedi tisuću riječi. Jednostavan i jasan demo barem oko 10.000.

Estonci grade optičku mrežu za sve, zašto ne bismo i mi?

Estonci do 2015. planiraju izgraditi optičku mrežu brzine priključka 100 Mbps do svih kućanstava i poslovnih subjekata http://bit.ly/M1l4Y

Pa ako mogu Estonci, zašto ne bismo mogli i mi? Pisao sam prije kako mislim da se umjesto mosta za Pelješac može izgraditi 500.000 optičkih priključaka. Godinu dana kasnije još sam uvjereniji da bi to bio pravi potez.

HT gradi optičku mrežu i to je izvrsno. No, ta mreža neće tako brzo stići do svih korisnika. Na mjestima gdje to nije isplativo, država bi trebala sama graditi optičku mrežu i iznajmljivati je operatorima ili davati subvencije operatorima za izgradnju mreže.  I još se iz EU fondova mogu dobiti znatna sredstva. To bi bilo znatno bolje ulaganje od svih drugih infrastrukturnih projekata i donijelo bi znatne koristi u budućnosti.  Pretpostavljam da se tako nešto ne radi ni ne planira jer ne postoji razumijevanje koje su koristi od takve mreže.

A osnovni argument je jasan – optička infrastruktura i broadband (fiksni i mobilni) osnova su modernog poslovanja i osnovna infrastruktura društva znanja.  Nažalost, taj argument razumiju samo neki drugi političari – Estonski.

Twitter je novi SMS

Twitter je napravljen tako da se lagano koristi kroz SMS i mobilne uređaje. No čini mi se da se dešava jedan zanimljiv fenomen – Twitter bi kao tehnologija mogao  zamijeniti SMS. Umjesto prilagodbe Twittera SMSu, moglo bi se desiti da se SMS počne prilagođavati Twitteru!

Pretpostavljam da je i takvo razmišljanje natjeralo Facebook da prilagođava funkcionalnost Twitter modelu.

Ja sam na Twitteru od 25.12.2007. ali ga do sad nisam koristio. Dok nisam shvatio o čemu se zapravo radi.

http://twitter.com/dsabol

UPDATE : Malo pojašnjenje – naravno da neće bas Twitter uletjeti i zamijeniti SMS. Radi se o tome da se javljaju nove otvorene tehnologije koje zajedno s mobilnim broadbandom i novim mogućnostima mobilnih uređaja djeluju disruptivno i ruše dosadašnje ustaljene usluge i modele (pretjeranog) zarađivanja. Zatvoreni SMS će se dugo držati ali polako će postajati ozbiljno ‘ugrožen’ od novih, otvorenih usluga koje se na internetu povezuju u sjajnu aplikacijsku i sadržajnu mrežu.

Kako vas Flash stranice mogu isključiti s interneta?

Kako se bavim izgradnjom kuće, moram u zadnje vrijeme obilaziti puno stranica u vezi s opremom za kuće i rješenjima za kuću. Naravno, fokusiran sam gotovo isključivo na internet jer što ne postoji na internetu, kao da ne postoji uopće za moje potrebe. I u tom pretraživanju sam shvatio da dosta punuđača kreira isključivo flash stranice kako bi one bile ‘efektnije’. Tu prednjače talijanske tvrtke, ali ima i dosta domaćih. Te stranice često i jesu vizualno efektne ali se ne mogu naći preko tražilica! A to je kao da ne postoje na internetu.

Tako imate paradoks da se neko potrudio da napravi lijepe stranice ali je problem da je gotovo nevidljiv na internetu jer se ne može naći pretraživanjem kroz tražilice! I ne može privući nove posjetitelje koji dolaze preko tražilica. A to je i više od 90% potencijalnih korisnika. Google ima metodu indeksiranja i pretraživanja flash stranica ali je ona tek u povojima i za puno stranica uopće ne funkcionira. Dodatni problem je da flash stranice najčešće imaju vrlo lošu navigaciju pa vas dodatno iritiraju u korištenju.

Sve je to rezultat pogrešnog shvaćanja da su stranice na internetu samo sredstvo vizualne prezentacije. Vaše web stranice moraju biti osnovno mjesto gdje se započinje posao. I osnovno je da vas korisnici mogu pronaći!

Zbog toga savjetujem da odustanete od prekomjernog korištenja Flasha s vaših stranica. Flash je izvrsna tehnologija za dijelove web stranica i multimediju, ali je očajan kao osnova weba vaše tvrtke.